Prosječni troškovi rada za zaposlene i samozaposlene iznosili su 2854 eura mjesečno u 2023. godini, a na godišnjoj su razini porasli za 9,8 posto.
Ukupna zaposlenost porasla je za 1,6 posto, a ukupni troškovi rada za 11,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Broj zaposlenih lani se povećao za 10.107 ili 1,2 posto, nakon što je godinu prije porastao za 2,6 posto. Porast je bio izraženiji u proizvodnji ostalih plovnih objekata i vozila (+18,3 posto), zatim leasinga i leasinga (+12,9 posto), računalnog programiranja i ostalih informacijskih djelatnosti (+9,2 posto) te putničkih agencija, turoperatora i putničkih povezane djelatnosti (+8,3 posto). S druge strane, smanjenje broja zaposlenih najviše je bilo u proizvodnji kože, kože i srodnih proizvoda (-10,2 posto), te u proizvodnji računala, elektroničkih i optičkih proizvoda (-6,0 posto) te u proizvodnji papira i proizvoda od papira (-5,0 posto). Prosječni troškovi rada za zaposlene porasli su u svim djelatnostima osim u jednoj. Najviše su porasle proizvodnja pića i proizvodnja tekstila, svaka za 16,8 posto. Slijede djelatnosti putničkih agencija, turoperatora i djelatnosti u vezi s putovanjem (+16,4 posto) te zračni prijevoz (+14,7 posto). Ipak, smanjena je proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda (+3,1 posto). Samozaposlenih je lani bilo 7.641 ili 3,6 posto više nego godinu prije. U 2022. njihov se broj povećao za 4,3 posto. Lani je taj broj značajno porastao u ostalim raznolikim poslovnim djelatnostima, ukupno u prosjeku devet posto. Značajan porast bilježe i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (+8,5 posto). Za jedan posto manji je u poljoprivredi i lovu, šumarstvu i ribarstvu. Većina samozaposlenih sebi ne isplaćuje plaće, već ostvaruju dohodak na temelju uloženog rada i kapitala, objasnili su državni statističari. Samozaposleni su lani ostvarili 4,5 milijardi raznih prihoda, što je 2,4 posto više nego godinu prije. Njihovi troškovi rada procijenjeni su na 4,9 milijardi eura, što je 17,9 posto više nego godinu prije. Među proučavanim čimbenicima koji utječu na razlike u cijeni rada (spol, dob, obrazovanje i područje djelovanja) najveći utjecaj ima postignuta razina obrazovanja. U 2023. godini troškovi rada za one s osnovnom školom iznosili su 55 posto, a za one sa srednjom školom 66,9 posto troškova rada za one s višom i visokom stručnom spremom. U međugodišnjoj usporedbi razlika među zaposlenicima s osnovnom stručnom spremom smanjena je za 0,8 postotnih bodova, dok se među zaposlenicima sa srednjom stručnom spremom povećala za 0,7 postotnih bodova. Ukupna razlika prosječnih troškova rada prema stručnoj spremi lani se smanjila. Troškovi rada bili su u prosjeku 4,6 posto niži za žene nego za muškarce - u odnosu na 2022. ta se razlika smanjila za 0,7 postotnih bodova, objasnio je Državni zavod za statistiku. |